Psihoterapija
Psihoterapija je odnos koji je bezbedan, u kome vas terapeut razume i prihvata bez osude.
Psihoterapija je lekoviti razgovor kroz koji postajete svesniji šta osećate i kako funkcionišete.
Psihoterapija je proces učenja gde isprobavate nove načine rešavanja problema i razvijate se.
Psihoterapija je saradnja sa stručnjakom da pronađete snagu i kapacitet za poboljšanje unutar sebe.
Pitanja
-
Ko ide na psihoterapiju i kada?
Svi mi, zdravi ili bolesni, kada smo u krizi zbog događaja u životu, kada želimo da se razvijamo, kada osećamo problem ili zastoj, kada izgubimo nekoga.
-
Koji su najčešći problemi na kojima radimo?
Dugotrajno neraspoloženje, umor ili bes, stres, anksioznost i panika, depresija, gubitak, usamljenost, partnerski i drugi bliski odnosi, poremećaji ishrane i sna.
-
Zašto da razgovaram sa psihoterapeutom?
Terapeut sluša na drugačiji način od vaših prijatelja i porodice: uobličava, dijagnostikuje, daje fidbek i interveniše kada je potrebno kroz različite terapijske tehnike. Psihoterapeuti prolaze složeno višegodišnje obrazovanje posle završenog fakulteta, poštuju etički kodeks i članovi su profesionalnih organizacija koje superviziraju njihov rad.
-
Da li je poverljivost zagarantovana?
Da. Obavezani smo profesionalnim kodeksom da sve spomenuto na psihoterapiji ostaje samo između nas.
-
Kako izabrati psihoterapeuta?
Izaberite terapeuta sa kojim se osećate prijatno i sigurno da govorite o svemu što osećate i što vam je važno. Psihoterapeut je tu zbog vas i treba da odgovara vama.
-
Kako izgleda prva seansa?
Prva seansa služi za upoznavanje. Terapeut saznaje o trenutnim životnim okolnostima i očekivanjima i govori vam o svom načinu rada. Uz saglasnost, dogovara se dalji rad i koraci ka ostvarenju vašeg cilja.
-
Kako izgleda dalji rad?
Susreti su obično jednom nedeljno, ali to je stvar dogovora. Jedna individualna seansa traje 60 minuta.
-
Da li ima ležanja na kauču?
Ne, to je deo psihoanalitičke legende i danas se viđa najčešće na filmu. Psihoterapeut i klijent sada obično sede jedan naspram drugog i razgovaraju.
-
Da li održavamo seanse online?
Psihoterapiju održavamo online godinama unazad preko Vibera, Skajpa, Zooma itd. Zbog praktičnosti i jednake efikasnosti, sve više klijenata bira terapiju bez fizičkog dolaska.
-
Koliko dugo traje psihoterapija?
Psihoterapijski proces može trajati nekoliko nedelja, meseci ali i godina. To zavisi od vrste problema, njegovog trajanja, motivacije klijenta, podrške u okolini, umeća terapeuta, kvaliteta odnosa sa njim itd.
-
Šta ako je potrebno uvođenje leka?
U slučaju da je u nekom momentu potrebno uz terapiju uvesti i dodatnu podršku u vidu medikamenata, oko toga se dogovaramo i njih prepisuje psihijatar, kao saradnik u timu.
-
Šta dobijamo psihoterapijom?
Prvo, simptom zbog koga ste započeli terapiju je uklonjen ili ublažen. Drugo, naučili ste da se zdravije nosite s problemima, zadovoljniji ste, prihvatate i razumete sebe i gledate na prošlost iz druge perspektive.
Tim
Ivana Luković, diplomirani psiholog i psihoterapeut, završila je osnovne studije psihologije na Univerzitetu u Beogradu, a postdiplomske studije na Univerzitetu Oksford u Velikoj Britaniji. Član je Društva psihologa Srbije, kao i Srpskog i Evropskog udruženja Geštalt psihoterapeuta. Osim iskustva u psihoterapijskom radu poseduje i višegodišnje iskustvo rada u korporativnom sektoru.
U privatnoj praksi radi sa individualnim klijentima i sa parovima, na srpskom i engleskom jeziku, najviše na temama komunikacije i bliskih odnosa, anksioznosti, panike, depresije, gubitka, usamljenosti i stresa. Psihoterapijski rad usmeren je na povećanje klijentove svesnosti o onome što oseća i radi u kontaktu sa sobom i okolinom. Fokus je na odnosu klijenta i terapeuta, za koji je važno da bude iskren, otvoren i sa obostranim poverenjem.
Sanda Nanut je MA defektolog u oblasti prevencije i tretmana poremećaja ponašanja i geštalt psihoterapeut pod supervizijom. Osnovne i master studije završila je u Beogradu, na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Član je Evropskog udruženja Geštalt psihoterapeuta.
Terapeutski rad započinje 2011. godine, jednogodišnjom praksom na Institutu za mentalno zdravlje (Beograd) u okviru Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti, a nakon položenog stručnog ispita u zdravstvu, nastavlja sa privatnom savetodavnom praksom, individualno i grupno, koristeći geštaltistički pristup kao osnovu za rad sa klijentima. U sigurnom ambijentu, rad sa klijentima bazira na odnosu poverenja i podrške, a sam seting otvara mogućnost za razgovor o svim, za pojedinca, u tom momentu važnim temama, kao što su nove razvojne faze i izazovi, osvešćivanje i prevazilaženje usvojenih šema ponašanja koje ometaju spontano funkcionisanje, rad na odnosima (porodični, partnerski i drugi bliski odnosi), procesiranje gubitaka, različiti poremećaji raspoloženja i ponašanja.